Milijarde izgubljene zbog varanja s minimalcem: "To je čista krađa plaća"

Analizirano je razdoblje od uvođenja minimalca 2015. do 2024. godine, a samo su radnici koji nisu dobivali zakonom zajamčenu plaću ostali bez oko 35 milijardi eura. Sustav socijalne skrbi zbog toga je izgubio oko 22 milijarde, dok je država ostala bez dodatnih sedam milijardi eura poreza na dohodak.

DGB procjenjuje da su nepravilnosti od uvođenja minimalca u prosjeku pogađale oko dva milijuna zaposlenih godišnje. Radnicima je, prema njihovim izračunima, u prosjeku nedostajalo između 1,70 i 2,40 eura po satu.

U Njemačkoj danas oko šest milijuna ljudi radi za minimalnu plaću, ponajprije u ugostiteljstvu, trgovini i poljoprivredi. Zakonski minimalac trenutačno iznosi 13,90 eura po satu.

Kako poslodavci zaobilaze minimalac?

Načini na koje pojedini poslodavci pokušavaju izbjeći propise vrlo su različiti. Među njima su neplaćeni radni sati i prekovremeni rad, fiktivni odbici od plaće, proizvoljne novčane kazne i nerealne radne norme, piše Deutsche Welle.

Peter Kossen iz udruženja "Akcija dostojanstvo i pravda“ upozorava da problemi počinju već kod definiranja radnog vremena. Pitanje je, primjerice, plaća li se samo vrijeme provedeno izravno na radnom mjestu ili i priprema alata te oblačenje i svlačenje radne odjeće.

Kontrolori njemačke Carine susreću se i s nepotpunim ili netočnim evidencijama radnog vremena, radnicima koji se lažno prikazuju kao praktikanti te neplaćanjem vremena pripravnosti, pripreme za rad ili određenih vožnji.

Postoje i slučajevi u kojima radnici pristaju na isplatu manju od zakonskog minimalca jer strahuju da bi u suprotnom mogli izgubiti posao.

"To je čista krađa plaća“

DGB smatra da takva praksa nije samo problem zaposlenika jer neisplaćivanje punog minimalca istodobno smanjuje prihode od poreza i doprinosa.

"To je čista krađa plaća, zbog koje su 64 milijarde eura ostale u džepovima poslodavaca“, rekao je zamjenik predsjednika DGB-a Stefan Körzell za Deutschlandfunk.

Posebno je, kaže, problematično što su pogođeni upravo zaposlenici s najnižim primanjima. Sindikat zato od države traži "drakonske kazne“ za poslodavce koji svjesno krše propise o minimalnoj plaći.

Tvrtka na kontrolu jednom u 140 godina

Njemačka se protiv takvih prijevara bori preko Financijske kontrole rada na crno, službe koja djeluje u sklopu Carine. Tijekom 2024. pokrenuto je gotovo 6200 istražnih postupaka zbog sumnje na kršenje Zakona o minimalnoj plaći, a izrečeno je ukupno 25,4 milijuna eura novčanih kazni.

DGB, međutim, upozorava da kontrolni sustav pati od ozbiljnog nedostatka zaposlenika. Prema njihovim izračunima, statistički gledano, pojedino poduzeće u Njemačkoj na red za kontrolu dolazi tek jednom u 140 godina.

"Pod ovakvim okolnostima prije ćete dobiti na lotu nego što će vas uhvatiti da varate na minimalcu“, poručio je Körzell.

Strani radnici na udaru

Problem manjka kontrolora potvrđuju i službeni podaci prema kojima je u Financijskoj kontroli rada na crno nepopunjeno oko 2500 radnih mjesta koja je Bundestag već odobrio.

Posebno su izloženi strani radnici. Kossen upozorava da se nepravilnosti često pojavljuju u sektorima s velikim udjelom migranata, poput mesne industrije, dostave i građevinarstva. Zbog straha od gubitka posla i slabijeg poznavanja svojih prava takvi se radnici često teže suprotstavljaju poslodavcima.

DGB zaključuje da je zakonski minimalac važna zaštita od dampinških plaća, ali smatra da su za dugoročno bolje uvjete rada potrebni i snažni kolektivni ugovori.